Zašto je potrebno konzumirati dovoljnu količinu voća i povrća

U nacionalnom istraživanju ” Sa zdravljem povezan način života” bilo je utvrđeno da se samo 23% odraslih u Sloveniji prehranjuje zdravom i pretežno zdravom hranom. Preostala razna istraživanja pokazala su da prehrana većine slovenske populacije nije zdrava.

Značajno je da je energetska vrijednost pojedinog obroka previsoka, konzumiramo i previše ukupnih masti i od toga previše zasićenih masti koje pridonose većoj pojavi bolesti srca i žila. U našoj prehrani premalo je voća i prije svega premalo povrća te prehrambenih vlakana, koja pomažu u očuvanju organizma prije nastanka kronično zaraznih bolesti. Zabrinjavajuće je i da je utvrđeno da su za poteškoće sa zdravljem, koje mogu nastati kao posljedica nezdravog načina prehrane, ugrožene osobe između 25 i 49 godina starosti.

Kao što je već dugo poznato, voće i povrće predstavljaju ključni dio potreban za zdravi način prehrane. Ipak znamo li zašto je konzumacija tih darova prirode doista važna? Pitanje je koliko voća i povrća trebamo konzumirati na dan kako bi zadovoljili potrebe organizma?

Kronično zarazne bolesti jedan su od glavnih zdravstvenih problema. U kronično zarazne bolesti ubrajamo bolesti srca i krvotoka, rak, bolesti metabolizma i bolesti dišnih putova. Neprikladne prehrambene navike jako su povezane s nastankom takvih i sličnih poteškoća sa zdravljem. S druge strane zdrava prehrana u velikoj mjeri pridonosi očuvanju i poboljšanju zdravlja. Podaci nam pokazuju da je čak 41% nastalih bolesti današnjice jako povezano s nezdravim načinom prehrane zbog pomanjkanja voća i povrća. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da čak 40% oblika raka možemo spriječiti odgovarajućim stilom života koji obuhvaća: umjerenu konzumaciju alkohola, prehranu s dovoljnom količinom voća i povrća, dovoljnu količinu tjelesnih aktivnosti i održavanje primjerene tjelesne težine.

U skladu s općim prehrambenim preporukama, potrebno je da odrasli čovjek dnevno konzumira pet jedinica voća i povrća pri čemu je jedna jedinica teška do 80 g. Po preporukama koje je izdao USDA (Odjel za poljoprivredu Sjedinjenih američkih država) vrijedi da bi uz svaki obrok trebali pojesti čak pola tanjura voća i povrća.

Važno je naglasiti da je uz dovoljnu količinu potrebno konzumirati i raznoliko voće i povrće jer na taj način možemo konzumirati veliki broj za zdravlje važnih tvari. Izbor voća i povrća treba biti što više obojan i raznolik. Boja je naime povezana i s aktivnim tvarima u hrani. Preporučeno je i da većinu voća i povrća konzumiramo u svježem obliku a ako nemamo tu mogućnost možemo si pomoći i sa zamrznutom ili ukiseljenom hranom koja čuva brojne i za zdravlje korisne tvari.

Voće i povrće korisno je u prehrani zato jer ima nisku kaloričnu vrijednost s čime nam pomaže očuvati primjerenu tjelesnu težinu. Sadrži i obilje vitamina, minerala i antioksidanata. Te su tvari danas na prvom mjestu, jer je bilo utvrđeno da voće i povrće sadrži na stotine tvari s antioksidativnim učinkom koji tijelo štiti od ozljeda, slobodnih radikala i procesa upale u tijelu te tako smanjuje mogućnost pojave brojnih bolesti modernih vremena. Vitamini i minerali u voću i povrću igraju ključnu ulogu u ispravnom djelovanju i očuvanju otpornosti, obnovi i ispravnom djelovanju našeg organizma. Važno je i spomenuti da je voće i povrće bogato i prehrambenim vlaknima koja nam pomažu poboljšati probavu, smanjiti povećane ukupne vrijednosti kolesterola u krvi i zbog svoje strukture omogućuju sporije i postupno ispuštanje šećera iz hrane u krv te tako smanjuju mogućnost pojave šećerne bolesti tipa 2.

Uz sve koristi koje voće i povrće ima za naše zdravlje stvarno nema razloga da ih baš svaki dan ne možemo staviti na naš tanjur!

mag. Lea Lukšič, prehrambeni konzultant

 

IZVORI:
Gabrijelčič Blenkuš M., Gregorič M., Tivadar B., Koch V., Kostanjevec S., Fajdiga Turk V., Žalar A., Lavtar D., Kuhar D., Rozman U. 2009. Prehrambene navade odraslih prebivalcev Slovenije z vidika varovanja zdravja. Inštitut za varovanje zdravja Rebublike Slovenije, 183 str.

Hunter K. J., Fletcher J. M. 2002. The antioxidant activity and composition of fresh, frozen, jarred and canned vegetables. Innovative Food Science and Emerging Technologies, 3: 399–406

Aldwairji M. A., Chu J., Burley V. J., Orfila C. 2014. Analysis of dietary fibre of boiled and canned legumes commonly consumed in the United Kingdom. Journal of Food Composition and Analysis, 36: 111–116

Lukšič L. 2012. Antioksidativni potencial otrobov pire, navadne in tatarske ajde. Acta agriculturae Slovenica, 101: 167 – 177

Web stranica: http://www.huffingtonpost.com/dr-lisa-young/healthy-food_b_1665279.htmlSpletna stran: http://www.nutris.org/prehrana/abc-prehrane/splosno/94-smernice-zdrave-prehrane.html